Zanimljivosti Skrada - Skrad | web portal turističke zajednice

Go to content

Main menu:

Zanimljivosti Skrada

OTKRIJ SKRAD
Legenda o Skračkim „pošterkancima“



Stanovnike mnogih goranskih mjesta prate nadimci pa tako i Skrajane vrlo često nazivaju POŠTERKANCI. Jesu li priče o tome, kako su stanovnici nadimke zaista dobili, istinite ili izmišljene, čini se nikada nećemo saznati, no ako je vjerovati starijim generacijama, Skrajane su prozvali „pošterkancima“ nakon jedne pomalo smiješne zgode. Mladići su jedne noći došli kući sa zabave u sam cik zore. Njihovi roditelji vrlo su rano odlazili u polje na rad, te su požurivali mladiće da krenu s njima, ne bi li što prije stigli i započeli s radom. Mladići, onako umorni od cijelonoćne zabave, nisu se stigli presvući u radnu odjeću, već su u polje krenuli odjeveni u odijela sa „poštirkanim“ košuljama, koja su večer prije nosili na zabavi. Kad su zajedno sa roditeljima stigli u polje, ljudi koji su također radili na polju, započeli su komentirati kako Skrajani i za rad na polju moraju biti lijepo, gospodski obučeni tj. poštirkani. Od tada za Skrajane vrijedi nadimak – Pošterkanci.




Kako je izgrađena hidrocentrala „Munjara“ u Zelenom viru



Krajem 19. stoljeća područje Zelenog vira bio je neprohodno i neistraženo te se tamo nije često zalazilo, tek pokoji hrabri pojedinac, planinar ili lovac. Tijekom jedne lovačke zgode, Josip Lončarić, u potrazi za svojim ranjenim plijenom, došavši pred sam pećinski izvor Zeleni vir, došao je na ideju da se voda, koja je obilato istjecala iz izvora Zelenog vira, iskoristi za proizvodnju električne energije i izgradnju hidrocentrale. Unatoč velikom nepovjerenju, koje je ideja o izgradnji hidrocentrale izazvala i brojnim poteškoćama na koje je nailazio prilikom realizacije svoje ideje, Josip Lončarić ipak je svoju misao proveo u djelo. Hidrocentrala „Munjara“ izgrađena je 1921. godine i druga je najstarija hidrocentrala u Hrvatskoj. Lokalno stanovništvo i danas u svakodnevnom govoru za hidrocentralu koristi izraz „Munjara“. Njenom izgradnjom Skrad je prvi u Gorskom kotaru dobio električnu energiju. U njoj i danas radi i proizvodi struju generator koji je postavljen zajedno sa Francisovom vodenom turbinom, još u vrijeme gradnje. Drugi je generator s turbinom ugrađen 1961. godine i manji je od prvoga. Po proizvodnoj su snazi podjednaki ( 1020 kva ). Josip Lončarić je za izgradnju hidrocentrale angažirao poznate arhitekte, a među njima valja spomenuti inženjera Franu Hatzingera, koji je 1917. godine izradio idejni projekt. Na temelju tog projekta tvrtka "Peyer i drug" je 1921. godine sagradila elektranu.




Goranski nadjev - 1966. nagrađen zlatnim Pigik-om



Nadjev je staro goransko jelo koje se tradicionalno priprema za Uskrs. Jelo se priprema od jaja, kuhane šunke, slanine, kruha i začina. Tom se smjesom do polovine puni sušeni svinjski želudac, u novije vrijeme plastično crijevo. Sve se kuha 3 do 4 sata, i ohlađeno poslužuje. Inačice goranskog nadjeva danas se pripremaju u cijelom Gorskom kotaru i svako goransko mjesto ima svoje specifičnosti prilikom izrade nadijeva i odabira dodataka, a specifičnost skračkog nadjeva je da se u njega dodaje mladi luk.

Skrački nadjev i ostali domaći specijaliteti hotela „Zeleni vir“ koji su izloženi na PIGIK- u, Petrinjskoj izložbi gastronomije i kulinarstva 1966. godine, nagrađeni su najvećom nagradom Općine Petrinja - ZLATNIM PIGIKOM . Pobjeda je bila tim veća i važnija ako se uzme u obzir da su na tom natjecanju sudjelovali tada najbolji hoteli bivše Jugoslavije, koji su slovili kao favoriti na natjecanju! Za ovu značajnu nagradu zasluge treba pripisati tadašnjoj kuharici hotela „ Zeleni vir“, Marici Grgurić, koja je svojim kulinarskim umijećem i ovim uspjehom, zasigurno osigurala dolazak brojnih gostiju u Skrad.




Odakle naziv špilji Muževa hišica ?



Špilja Muževa hišica nalazi se na izlazu iz kanjona Vrajži prolaz. O toj nevelikoj špilji, mlađoj po postanku, u ovdašnjem starijem stanovništvu prepričavaju se raznolike i zanimljive priče, prema kojima je ona dobila ime. Kad su početkom 20. stoljeća dr.sc. August Langhofer i njegovi suradnici istraživali Muževu hišicu, pronašli su u njoj rijedak primjerak naše faune – čovječju ribicu. Dodajmo tome da su prilikom tih istraživanja u špilji nađeni i ostali keramike koji su se rabili u srednjovjekovnom razdoblju. To se odmah dovodilo u vezu s turskim najezdama u Gorski kotar. Muževa hišica je po svoj prilici u tim pogibeljnim vremenima mogla poslužiti i kao sklonište okolnom narodu. U nazivu špilje atribut muževa, oznaka je glavara (muža) te skupine koja je potražila spas pred Turcima u Muževoj hišici. Među starijim stanovništvom sačuvalo se i ime Možakova hišica. O tome nam zanimljivu priču donosi Josip Lončarić koji je još kao dječak slušao od starijih da je Možak bio čovječuljak, izbjegavao je susrete s ljudima, ali im je kao dobri šumski duh, koji je živio u Vrajžem prolazu, pomagao. Da ga ljudi ne bi primijetili, pretvarao se u grane ili korijenje, više ili manje slične ljudskim obličjima. Pojedini vještiji i maštovitiji pojedinci od takvih su dijelova stabala ili korijena oblikovali čovječuljke ili neki drugi šumski lik. Možak je tako postao naš domaći izraz za alraune. U izradi alrauna trebalo je samo nastojati da se pažljivo izabrana grana ili korijen minimalnim intervencijama u materijal, oživotvore skulpture ljudi ili životinja.


   

ALPSKA TUSTICA ( Pinguicula leptoceras ) - rijedak primjerak flore u Vrajžem prolazu



Alpska turistica je biljka s prekrasnim cvijetom, a može je se pronaći u Vrajžem prolazu, srećom na gotovo nepristupačnim mjestima za prosječnog turista, jer se za ovu rijetku biljku kaže da je ostatak zadnje oledbe te tako opstoji kao relikt iz ledenog doba, što je razlog da se s posebnom pažnjom odnosimo prema njoj.  Njena vrlo rijetka odlika je ta da se hrani sitnim kucima, pa je ubrajamo među nekoliko naših kukcojednih biljaka. Izrazitno je helofitna i voli sjenovita mjesta što je važno za uvjete njena opstanka kakvi vladaju u kanjonu. Alpska tustica podnosi niske temeprature, otpornost što ju je donijela iz tisućljeća zadnje oledbe – vrlo vjerojatno.



 

Back to content | Back to main menu